Updated : Jul 15, 2020 in Posao

Pravo radnika na dostojanstvo

Cilj ovog članka je kratak osvrt na jedno od temeljnih prava zaposlenika, a to je pravo na dostojanstvo.

Također, u razradi i objašnjenju unutar članka pokušat ćemo pronaći sve relevantne odredbe i članke važećeg Zakona o radu i Europske socijalne povelje, te ih usporediti.

Kroz usporedbu vidjet ćemo koje su sličnosti, kako se to u praksi primjenjuje i na koji način se prava mogu unaprijediti tj. smanjiti i prevenirati mogućnost uznemiravanja ili diskriminacije.

Pravo radnika na dostojanstvo

Što je pravo zaposlenika na dostojanstvo?

Središnji državni portal Vlade Republike Hrvatske [1], navodi kako u zaštitu dostojanstva zaposlenika spada prijava bilo kakve vrste uznemiravanja na radnom mjestu.

Članak 134. stavak 1. Zakona o radu [2] ( u daljnjem tekstu ZOR), navodi; “Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.”

Isto tako ZOR izričito zabranjuje diskriminaciju zaposlenika i obvezuje poslodavca na zaštitu dostojanstva zaposlenika. (ZOR, članak 7. stavak 4. i 5.)

Uz ZOR, sve bitne odredbe za zaštitu dostojanstva zaposlenika sadržane su još u (Pravo i porezi – 2017 [3].);

  • Zakonu o suzbijanju diskriminacije
  • Zakonu o ravnopravnosti spolova
  • Zakonu o parničnom postupku

Dakle, iz navedenog proizlazi kako bi bila dobra poslovna praksa da poslodavci u internom Pravilniku “povežu” sve zakone (jer npr. pojam i primjeri diskriminacije i uznemiravanja se jasnije definiraju Zakonom o suzbijanju diskriminacije), odnosno da imaju u svom Pravilniku jasno i nedvojbeno definirano što se sve smatra povredom dostojanstva zaposlenika te na koji način se zaposlenik može zaštititi.

 

Usporedba Zakona o radu i Europske socijalne povelje

ZOR u članku 7. jasno i izričito zabranjuje svaku vrstu diskriminacije. U istom članku obvezuje poslodavca na zaštitu dostojanstva zaposlenika. (ZOR, članak 7. stavak 4. i 5.)

U članku 134. ZOR-a navode se rokovi i mjere za zaštitu od uznemiravanja i/ili spolnog uznemiravanja, no Zakon ne navodi na što se točno odnosi uznemiravanje. To je prvenstveno opisano u Zakonu o suzbijanju diskriminacije. (članak 3. spomenutog zakona [4])

Europska socijalna povelja [5] (u nastavku ESP) je temeljni dokument Vijeća Europe koji regulira osnovna ljudska prava.

Republika Hrvatska je jedna od 47 zemalja potpisnica ESP [6]. Također, Sabor Republike Hrvatske je krajem 2002. godine donio Zakon o potvrđivanju ESP [7].

U tom Zakonu je navedeno kako se radi o potvrđivanju ESP dopunjene 1995. godine. No, u toj povelji nisu navedeni zasebni članci koji se odnose na zaštitu dostojanstva zaposlenika, nego samo komentar u preambuli gdje se navodi da se prava moraju osigurati bez diskriminacije. (Zakon o potvrđivanju ESP, preamble)

U Strasbourgu je 1996. godine usvojena nova ESP [8] u kojoj su prava proširena na ukupno 31.

U toj inačici ESP, između ostaloga, dodano je pravo na dostojanstvo rada (članak 26. stavak 1. i 2.), a gdje se stranke obvezuju da će;

1) promicati senzibilitet, informiranje i prevenciju spolnog uznemiravanja i poduzimati sve moguće mjere u svrhu zaštite radnika

2) činiti isto i u slučajevima nedopuštenih, neprijateljskih ili agresivnih radnji

Isto tako se traži pravo na jednakost kroz sprječavanje spolne diskriminacije i utjecaja na zapošljavanje, iznosu primanja, napredovanju i sl. (članak 20.)

U opširnoj analizi obavljenoj na esavjetovanja.gov.hr, te u prijedlogu zakona o potvrđivanju europske socijalne povelje [9], pojašnjeno je kako je Hrvatska potpisala dopunjenu inačicu ESP još 2009. godine, no međutim do danas ju nije ratificirala.

 

Zaključak

Iz svih navedenih informacija jasno je kako se kroz ZOR i ESP pokušava ista stvar, a to je; zaštita dostojanstva zaposlenika kroz zabranu uznemiravanja i diskriminacije, te poticaj na poduzimanje učinkovitih mjera suzbijanja od strane poslodavca.

Čitajući i proučavajući navedene zakone, forume i portale te neke sudske presude na tu temu, čini se kako su velike mogućnosti da nisu svi zaposlenici svjesni, odnosno upoznati što sve spada u uznemiravanje i diskriminaciju, te koja su njihova prava, ali i obveze.

Također, neke stvari su prepuštene na izbor poslodavcima u smislu dobre poslovne prakse.

Npr. upućivanje zaposlenika u njihova prava i obveze u pogledu svih vrsta uznemiravanja i diskriminacija.

Možda bi bilo dobro uvesti u ZOR obvezni postupak edukacije o zaštiti dostojanstva, a koji bi zaposlenici trebali proći nakon zapošljavanja.

Pohvalno je što sve više poslodavaca prepoznaje potrebu prevencije povrede dostojanstva kroz upoznavanja i edukacije svojih zaposlenika o pravu i zaštiti dostojanstva.

Za dobar primjer možemo navesti grad Zagreb koji ima javno dostupan priručnik [10] na čak 60 stranica.


Izvori i literatura: