Updated : Jul 15, 2020 in Posao

Novac i njegova uloga, stabilnost cijena, ECB, financijsko tržište…

Primarni cilj ovog članka je upoznati se s nekim od osnovnih pojmova iz područja financija i financijskih tržišta. Kroz korištenje raznih izvora pokušao sam proučiti i saznati što više informacija vezanih uz novac i određene pojmove, zatim ono najbitnije sažeti i prezentirati u ovom članku. Vjerujem kako će vam biti itekako korisno.

Novac i njegova uloga, stabilnost cijena, ECB, financijsko tržište...

Što je novac i čemu služi?

Novac je prirodno ili izvedeno sredstvo koje ima limitiranu ponudu na tržištu, a služi kao posrednik, tj. mora biti sredstvo za razmjenu, treba biti obračunska jedinica i sredstvo pohrane određene vrijednosti.

 

Koje oblike novca poznajete? Koje oblike susrećemo u svakodnevnom životu?

Postoji stvarni, a možemo nazvati i fizički oblik novca (novčanice i/ili kovanice), robni novac, kovani novac, fiducijarni novac, papirni novac, banknote, knjižni novac. (ESB, 2017.) Električni novčanici, kripto valute, beskontaktno plaćanje samo su neki od noviteta koji će se s vremenom vjerojatno i dalje razvijati i na taj način sve više mijenjati fizički novac.

 

Kako procjenjujete budućnost novca?

Kako će i hoće li to utjecati na kreiranje novih valuta ili stvaranje jedinstvene zajedničke to je teško predvidjeti. Dok god ima roba i usluga za prodati treba biti i novca za kupovinu tih roba…

 

Što je inflacija, a što deflacija? Kakav utjecaj ima inflacija na gospodarstvo, a kakav deflacija?

Prema ECB inflacija je opće povećanje cijena robnih proizvoda i usluga. Odnosno možemo reći kako se za određeni iznos sada može kupiti manje.(ESB, 2019.)

Deflacija je opće smanjenje i pad cijena robnih usluga i proizvoda. U pravilu zbog manje potrošnje uzrokovane nedostatkom novaca. (Ekonomski rječnik, 2019)

U principu deflacija može stvoriti više negativnih posljedica na gospodarstvo od inflacije.

Na primjer, manja potrošnja uzrokuje manje profite i time može dovesti do zatvaranja radnih mjesta i poduzeća. To smo mogli vidjeti u posljednjoj krizi koja je počela 2008. godine. Manje ljudi ispunjava financijske obveze pa se to posljedično preljeva i na banke.

A u primjeru inflacije, ako bi se dogodilo da ona nekontrolirano raste, središnja banka može dignuti kamatnu stopu i na taj način kontrolirati potrošnju i inflaciju. Kod deflacije kamatna stope ne može ići ispod nule, odnosno može ali do određenog nivoa koji ne smije ugroziti stabilnost financijskog sustava.

god. i prosj. stopa inflacije u Hrvatskoj - izvor: Državni Zavod za statistiku - Republika Hrvatska
Slika 1 – god. i prosj. stopa inflacije u Hrvatskoj – izvor: Državni Zavod za statistiku – Republika Hrvatska

Na ovom primjeru možemo vidjeti visoku stopu inflacije, poglavito u doba krize, zatim deflaciju od 2014. do 2016. i ponovnu inflaciju od 2017.

 

Što znači stabilnost cijena? Zašto je ona jedan od temeljnih strateških ciljeva EU?

Održavanje stabilnosti u cijenama je zapravo najbolji način kako središnje banke mogu utjecati na poboljšanje blagostanja ljudi. To je razlog zašto je to jedan od bitnih ciljeva Europske unije.

Iz toga razloga ESB je stvorio „kvantitativnu definiciju stabilnosti cijena“, i odredio stopu inflacije nešto manje od 2%. Smatra se kako bi dulja razdoblja inflacije ili deflacije mogla imati negativni utjecaj na gospodarstvo, a time i sve ostalo.

Općenito gospodarstva ne napreduje ako i potrošači i poduzeća smanjuju potrošnju i ulaganja. Ili ako se cijene usluga i proizvoda povećavaju kupovna moć slabi, a takvo konstantno stanje dovodi do veće potražnje za novcem, do potrebe povećavanja plaća i sl. (ESB, 2017.)

 

Što znači HICP? Kako se izračunava? Tko ga objavljuje? Zašto je važno njegovo praćenje?

HIPC je „harmonizirani indeks potrošačkih cijena“.  Radi se o ekonomskim pokazateljima koji prate i mjere izmjene u razinama cijena roba i usluga koje koriste, nabavljaju i/ili plaćaju kućanstva. Izračun se radi harmoniziranim pristupom i određenim pretpostavkama koji služe za izračun mjere inflacije u Europskoj uniji i euro području.

Praćenje je važno jer se time prati i postiže i usporedivost među svim članicama Europske unije. Hrvatski državni zavod za statistiku izračunava HIPC od prvog mjeseca 2007. godine i dostavlja ga Eurostatu kao glavnom obrađivaču i sakupljaču tih analiza. Eurostat i objavljuje rezultate za cijelu EU. (HNB, 2017.)

ilustracija statističkih podataka HICP: izvor: Eurostat
Slika 2 – ilustracija statističkih podataka HICP: izvor: Eurostat

Na slici vidimo posljednji podatak gdje je Hrvatski indeks 0,8%, a prosjek Europske unije 1,3%.

 

Što je likvidnost, a što solventnost poduzeća? Jesu li to istovrsni pojmovi, ili imaju različito značenje?

Likvidnost je prvenstveno osobina imovine ili njezinih dijelova da se mogu pretvoriti u novčani oblik, tj. gotovinu koja može biti dovoljna za pokriće svih obaveza. (Posl. dnevnik 2019.)

Solventnost može biti platežna sposobnost firme da bude u mogućnosti svojim novčanim sredstvima zadovoljiti sve dospjele obaveze plaćanja u njihovim rokovima za dospijeće. (Posl. dnevnik 2019.) Postoji stvarna i tehnička solventnost.

Pojmovi imaju različito značenje i često se miješaju. Likvidnost može izražavati povoljan odnos imovine čija gotova vrijednost može pokriti sva dugovanja, a solventnost je već dostupan novac kojim se pokrivaju dospjela dugovanja.

 

Uloga financijskog tržišta

Financijskim tržištem ugrubo možemo nazvati mjestom gdje se trguje određenim financijskim instrumentima, kao npr. dionice, određene valute, obveznice, certifikati i sl, tj. mjestom ponude (sudionici nuditelji) i potražnje (krajnji tražitelji). (Orsag, 2011.)

To može biti na lokalnoj ili na globalnoj razini. Financijska tržišta imaju ulogu glavnog pokretača međunarodne trgovine, a time i svjetske ekonomije. U zadnje vrijeme tržišta su postala vrlo dinamična uz puno veći broj financijskih transakcija i sustava za plaćanje.

Tako sada postoje tržišta kapitala, sirovina, osiguranja, hipoteka, novca, a u zadnje vrijeme su jako popularne i kripto valute. (Admiral markets 2019.)

 

Pojašnjenje razlike tržišta novca i tržišta kapitala

Tržište novca uglavnom se fokusira na kratkoročna zaduženja, odnosno  kratkim rokom raspolaganja,  gdje npr. banke posuđuju međusobno novac zbog kratkoročne likvidnosti. Mogu biti uključene lokalne ili središnje banke. (Admiral markets 2019.)

Tržište kapitala obuhvaća dugoročnije financijske transakcije. (Orsag, 2011.) Postoji primarno i sekundarno tržište.  U tržištu kapitala radi se o trgovanju obveznicama i/ili dionicama. I to je osnovna razlika između ova dva tržišta. Obveznice mogu biti iz privatnog ali i iz javnog sektora.

 

Uloga burze

Burze su uređeno tržište kapitala, njihova osnova uloga je glavno mjesto za trgovanje vrijednosnim papirima i ostalim financijskim instrumentima.

Najpoznatije su u New Yorku, Tokyju, Londonu. U Hrvatskoj je to Zagrebačka burza. Trgovati se može uz pomoć burzovnih posrednika ili njihovim neizravnim posredstvom.

Burzovni indeks pokazuje cijene kretanja, ali može služiti i kao pokazatelj trendova na tržištima, odnosno često oslikava stanja u gospodarstvu. (Penić, 2017.)

 

Koja je razlika između financiranja i investiranja?

Financiranje označava skup mjera i određenih aktivnosti zbog upravljanja kapitalom, može biti tekuće financiranje, posebno financiranje, vlastito ili tuđe. (Posl. dnevnik 2019.)

Investiranje je ulaganje stvaranje ili nabavu, a u svrhu ostvarivanja određene dobiti tj. dohotka. (Vidović 2019.)

Dakle kod investiranja, a za razliku od financiranja, osnovni motiv je financijska dobit.

 

Što su financijske institucije i kako se dijele?

Osnovna namjena financijskih institucija je posredništvo na financijskom tržištu. One imaju zadatak sakupljati i plasirati novčana sredstva.

Osnovna financijska institucija je banka. Uz nju tu su i druge depozitne institucije kao npr. štedionice, štedno-kreditne zadruge i sl. (Posl. dnevnik 2019.) Postoje i nedepozitne institucije kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće, razni fondovi, brokerske kuće…

 

Zaključak

Korištenje i proučavanjem različitih izvora i literatura pokušao sam sažeti i napisati ono najbitnije za svaki traženi pojam.

Članak mi je dobro došao za obnovu nekih znanja, ali i usvajanje novih pojmova, od kojih neke možemo nazvati i djelom opće kulture, odnosno smatram da bi trebali svi znati barem nešto za neke od ovdje spomenutih pojmova.

Isto tako financije u smislu ovakvih osnovnih stvari bi trebale biti i dio građanskog odgoja u novom kurikulumu.